Drama plus ove kazališne sezone započinje s radom u ponedjeljak, 23. rujna 2024. Polaznici Male drame do kraja ove godine premijerno će odigrati predstavu “Divlji konj” Božidara Prosenjaka u adaptaciji i režiji Vinka Radovčića, a reprizno će se ponovno igrati “Mali princ” u režiji Vinka Radovčića, voditelja dramskih radionica Drame plus. Velika drama započet će s pripremama za predstavu “Zenobija” danskog autora Mortena Dürra, također u režiji Vinka Radovčića.

U predstavi su igrali: Avijatičar: Teha Jurić, Mali princ: Tonči Ljubičić, Ruža: Nika Sophia Schaefer/Dora Škarpa/Nela Matešić, Kraljica: Donatela Dundov, Uobraženka: Roza Kasalo, Poslovni čovjek: Helena Košta/Lovre Magazin, Geograf: Jakov Antunović, Zmija: Paola Čolo, Lisica: Elodie Paleka, Pijanac: Luka Phanalasy, Ruže: Anastazija Zausnigg, Ivana Šulentić, Mareta Grancarić i Nela Matešić.

Redatelj predstave je Vinko Radovčić, dramatizaciju potpisuje Luka Lang, scenograf je Vinko Radovčić, kostimografkinja Anita Goreta, za odabir glazbe zaslužan je Vinko Radovčić, oblikovatelj svjetla je Frane Papić, oblikovatelj tona Mate Petričević, scenografiju je izradio Adriano Košuta, fotograf predstave je Saša Čuka, a fotografiju naslovnice plakata izradio je Marko Lorenzo Blaslov.

U predstavi sve osobe na koje mali princ nailazi na planetima što ga vode prema Zemlji utjelovljenje su strašne otuđenosti modernog čovjeka. Ono što malog princa zapanjuje kod svih tih likova je besmislenost, besciljnost i beskorisnost njihova rada, silna uobraženost i samoživost, te potpuno odsustvo ljubavi i razumijevanja prema poslovima što ga obavljaju.

Kraljica i Uobraženka opijeni su slikom vlastite veličine, premda nemaju nikoga pred kime bi mogli potvrditi svoje umišljene vrijednosti, jer žive sami svaki na svojem planetu. Pijanac pije da zaboravi, a ni sam ne zna što bi to trebalo zaboraviti. Poslovni čovjek iscrpljuje se u brojenju i prisvajanju zvijezda koje mu nisu ni od kakve koristi, a geograf birokratskom točnošću i nerazumijevanjem ispisuje goleme knjižurine o drugim svjetovima, premda se nikada nije potrudio upoznati vlastiti.

Naoko moćni i slobodni, svi su ti ljudi sputaniji od zarobljenika, jer ih slobodnima ne čini ni ljubav (koju nikad nisu upoznali) ni rad (koji obavljaju samo iz prisile). Iz duhovne pustinje toga svijeta mali princ se spušta na Zemlju, gdje tobože slučajno pada u stvarnu pustinju Saharu. I tu, na toj Zemlji bez ljudi, on malo-pomalo spoznaje da su rad, prijateljstvo i ljubav vrijednosti bez kojih čovjek ne može živjeti. Shvativši da ljubav treba izgrađivati strpljivo i polako, jer je ona dugotrajni proces uzimanja od drugoga ali i davanja drugome, mali princ pristaje na smrt koja će ga vratiti njegovoj ljubavi: krhkoj, koketnoj ruži na asteroidu B-612. Premda puna tuge i gorke kritike odraslog svijeta koji ne može shvatiti najjednostavniju istinu o sebi, jer je ona za njega postala suviše jednostavna i očita, ova pripovijetka o tegobnom putu do ljubavi prožeta je humorom, vedrinom i optimizmom.

Skrivajući se iza dječaka zlatne kose koji napušta Zemlju u nadi da će naći svoju ružu čitavu i nedirnutu, Saint-Exupéry nas na kraju priče ostavlja s vjerom da će se u moru umišljenih, pijanih, hladnih i sebičnih stanovnika ovog planeta naći onih koji iće shvatiti žrtvu malog princa, te potražiti u sebi snage da krenu njegovim stopama: putem ljubavi i odgovornosti.

Foto: Saša Čuka

Redatelj predstave je Vinko Radovčić, dramatizaciju potpisuje Luka Lang, scenograf je Vinko Radovčić, kostimografkinja Anita Goreta, za odabir glazbe zaslužan je Vinko Radovčić, oblikovatelj svjetla je Frane Papić, oblikovatelj tona Mate Petričević, scenografiju je izradio Adriano Košuta, fotograf predstave je Saša Čuka, a fotografiju naslovnice plakata izradio je Marko Lorenzo Blaslov.

U predstavi igraju:  Avijatičar: Teha Jurić, Mali princ: Tonči Ljubičić, Ruža: Nika Sophia Schaefer / Dora Škarpa / Nela Matešić, Kraljica: Donatela Dundov, Uobraženka: Roza Kasalo, Poslovni čovjek: Helena Košta / Lovre Magazin, Geograf: Jakov Antunović, Zmija: Paola Čolo, Lisica: Elodie Paleka, Pijanac: Luka Phanalasy, Ruže: Anastazija Zausnigg, Ivana Šulentić, Mareta Grancarić i Nela Matešić.

U predstavi sve osobe na koje mali princ nailazi na planetima što ga vode prema Zemlji utjelovljenje su strašne otuđenosti modernog čovjeka. Ono što malog princa zapanjuje kod svih tih likova je besmislenost, besciljnost i beskorisnost njihova rada, silna uobraženost i samoživost, te potpuno odsustvo ljubavi i razumijevanja prema poslovima što ga obavljaju.

Kraljica i Uobraženka opijeni su slikom vlastite veličine, premda nemaju nikoga pred kime bi mogli potvrditi svoje umišljene vrijednosti, jer žive sami svaki na svojem planetu. Pijanac pije da zaboravi, a ni sam ne zna što bi to trebalo zaboraviti. Poslovni čovjek iscrpljuje se u brojenju i prisvajanju zvijezda koje mu nisu ni od kakve koristi, a geograf birokratskom točnošću i nerazumijevanjem ispisuje goleme knjižurine o drugim svjetovima, premda se nikada nije potrudio upoznati vlastiti.

Naoko moćni i slobodni, svi su ti ljudi sputaniji od zarobljenika, jer ih slobodnima ne čini ni ljubav (koju nikad nisu upoznali) ni rad (koji obavljaju samo iz prisile). Iz duhovne pustinje toga svijeta mali princ se spušta na Zemlju, gdje tobože slučajno pada u stvarnu pustinju Saharu. I tu, na toj Zemlji bez ljudi, on malo-pomalo spoznaje da su rad, prijateljstvo i ljubav vrijednosti bez kojih čovjek ne može živjeti. Shvativši da ljubav treba izgrađivati strpljivo i polako, jer je ona dugotrajni proces uzimanja od drugoga ali i davanja drugome, mali princ pristaje na smrt koja će ga vratiti njegovoj ljubavi: krhkoj, koketnoj ruži na asteroidu B-612. Premda puna tuge i gorke kritike odraslog svijeta koji ne može shvatiti najjednostavniju istinu o sebi, jer je ona za njega postala suviše jednostavna i očita, ova pripovijetka o tegobnom putu do ljubavi prožeta je humorom, vedrinom i optimizmom.

Skrivajući se iza dječaka zlatne kose koji napušta Zemlju u nadi da će naći svoju ružu čitavu i nedirnutu, Saint-Exupéry nas na kraju priče ostavlja s vjerom da će se u moru umišljenih, pijanih, hladnih i sebičnih stanovnika ovog planeta naći onih koji iće shvatiti žrtvu malog princa, te potražiti u sebi snage da krenu njegovim stopama: putem ljubavi i odgovornosti.

Cijena ulaznice je 7,00 eura.

“Kamo idemo, tata?” je nježna i dirljiva predstava o ocu dvoje djece. Predstava tematizira iskustvo oca dvojice sinova sa posebnim potrebama i razotkriva najdublje dijelove ljudske duše i njezinu sposobnost adaptacije na životnu tragikomediju.

Riječ je o predstavi koja istodobno predstavlja svu krhkost ljudskog bića, ali i njegovu veličinu i snagu koju mu pruža jedino iskrena ljubav i osobna etika, rečeno kantovski: “Dvije stvari ispunjavaju dušu uvijek novim i sve većim divljenjem i strahopoštovanjem: zvjezdano nebo iznad mene i moralni zakon u meni.”

Premijera će se održati u Kazalištu lutaka Zadar, 22. srpnja u 21:30 sati, u sklopu 30. Zadarskog kazališnog ljeta.

U predstavi “Spavaj, dijete moje malo, spavaj  Jon Fosse (Nobelova nagrada 2023.) bavi se ljudima koji pate od totalne izoliranosti, usamljenosti i nesposobnosti komuniciranja. Oni su životni zatočenici koji opterećuju i sebe i druge, no nisu otupjela, ravnodušna bića, već su puna nečega što bi se moglo nazvati sposobnošću naslućivanja.

Fosseova su lica začahurena u svojim mislima, pa su izgovorene replike zapravo monolozi koji se tek katkad međusobno okrznu u komunikaciji – unaprijed osuđenoj na propast.

Atmosfera nelagode prisutna u predstavi i nagovještava tajnu zatomljenu u prošlosti i svaki je razgovor pomalo nostalgično razotkriva ili je ostavlja potisnutu u egu lika.

Sama tema teksta, izrazito lirski intonirana, upravo je prostor u koji su svi likovi došli ili su oduvijek tu i bit će zauvijek.

U predstavi su igrali Ramona Žunić, Ivan Grgić, Rita Malta, Katarina Šango, Ante Dunić, Sara Lisica, Karlo Tokić, Anja Vlaić, Dina Bašić i Martin Pašić a redatelj je Vinko Radovčić.

“Spavaj, dijete moje malo, spavaj”(autor Jose Fosse, NOBELOVA NAGRADA 2023.) bavi se ljudima koji pate od totalne izoliranosti, usamljenosti i nesposobnosti komuniciranja.

Oni su životni zatočenici koji opterećuju i sebe i druge, no nisu otupjela, ravnodušna bića, već su puna nečega što bi se moglo nazvati sposobnošću naslućivanja.

Fosseova su lica začahurena u svojim mislima, pa su izgovorene replike zapravo monolozi koji se tek katkad međusobno okrznu u komunikaciji – unaprijed osuđenoj na propast.

Atmosfera nelagode prisutna u predstavi i nagovještava tajnu zatomljenu u prošlosti i svaki je razgovor pomalo nostalgično razotkriva ili je ostavlja potisnutu u egu lika.

U drami “Spavaj, dijete moje malo, spavaj” nije određen prostor. Tu je i sada.

Sama tema teksta, izrazito lirski intonirana, upravo je prostor u koji su svi likovi došli ili su oduvijek tu i bit će zauvijek. Drugog mjesto podsjeća na djecu, za Prvoga je to ljubav, za Trećega sreća: sloboda – nigdje….

Upisi se vrše isključivo za dramske radionice Velike drame (14+ godina), radionice se održavaju tri puta tjedno: ponedjeljak, srijeda i petak od 20:30 do 22:00.

Upisi i programi odvijaju se u prostorima Drame plus, Molatska 9 u Zadru. Kazališni program igra se u Hrvatskom narodnom kazalištu Zadar ili u Kazalištu lutaka Zadar.

Upisi se vrše isključivo putem e-maila: uzkudramaplus@gmail.com ili slanjem SMS poruke na kontakt telefon voditelja Drame plus: +385 98 779 703.

Premijera je bila na 29. Zadarskom kazališnom ljetu 24. srpnja ove godine. Nakon što je autor dramskog teksta Dino Pešut za „(Pret)posljednju pandu ili statiku” nagrađen prvom Nagradom „Marin Držić” za 2013., zadarska predstava će pokušati izboriti sudjelovanje na Marulovim danima te za nominaciju na Hrvatskom glumištu. 

Predstava tematizira probleme generacije rođene za vrijeme i nakon Domovinskog rata, a uloge su izvrsno odigrali Mirjana Đan, Filip Lugarić, Tea Harčević i Tomislav Dunđer.

Predstava „(Pret)posljednja panda ili statika” iamala je odličan odjek kod zadarske publike koja ju je odgledala u jednom dahu.

Rezervacija ulaznica na mail: uzkudramaplus@gmail.com ili na broj 098779703 (SMS porukom)

Sikirić je počeo s Orwelovom “Životinjskom farmom”, “Krležijanom”, “Mikrofikcijama”, “U očekivanju Godota”, zatim “Antigone”, Kafikna “Procesa”, “Zločina i kazne”, pa sve do drugih brojnih predstava Drame plus.

Nimalo lagan prijemni ispit zahtijevao je komplentnu pripremu jednog kazališnog komada, od vlastitog odabira drame, makete scenografije, razrade odnosa između likova, odabira kostimografije itd.

Mladi Zadranin odlučio se za Tennesseeja Williamsa i njegovu „Mačku na vrućem limenom krovu”.

Prste u svemu tome imao je Vinko Radovčić, dugogodišnji voditelji Drame plus, njegov mentor, koji je i sam veliki ljubitelj ovoga pisca, pa i ne čudi da je odabir Vite Sikirića upravo bio ovaj poznati kazališni komad.

Vito je već završio fakultet na Sveučilištu u Zadru, točnije preddiplomski studij prevoditeljskog smjera, godinama je bio jedan od naj čitatelja Gradske knjižnice i sve ga zanima, sa zadovoljstvom će Radovčić istaknuvši kako je Vito prvi polaznik Drame plus koji je upisao kazališnu režiju. 

Uz veliki ponos Vinko Radovčić podsjeća kako je njegova udruga rasadnik akademskih glumaca koji su proizašli iz Drame plus.

Razne glumačke akademije do sada su upisali: Lara Nekić, Domagoj Ikić, Luka Knez, Laura Čerina, Mia Bujan, Luka Nešović, Borna Vitlov, Tamara Kovačević, Iva Prgić, Tonka Bušić, a što svakako govori o uspješnosti, stručnosti i kvaliteti pedagoškog rada s mladima u Drami plus.

Program dramske radionice Drame plus odvija se u dvije skupine: u Maloj drami (djeca 7+ godina), te u Velikoj drami (14+ godina), tri puta tjedno. Mala drama (ponedjeljak, srijeda, petak od 19 do 20 h) / Velika drama (Ponedjeljak, srijeda, petak od 20:30 do 22 h)

Upisi i programi odvijaju se u prostorima Drame plus, Molatska 9. Kazališni program igra se u Hrvatskom narodnom kazalištu Zadar ili u Kazalištu lutaka Zadar.

Upisi se vrše putem e-pošte: uzkudramaplus@gmail.com ili na sljedeći kontakt telefon voditelja: +385 98 779 703.